Prekomjerna tjelesna težina i pretilost kao izazov modernog načina života
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost danas se s razlogom ubrajaju među najveće javnozdravstvene izazove suvremenog društva. Riječ je o stanju koje nastaje zbog prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, a najčešće se procjenjuje pomoću indeksa tjelesne mase, poznatog kao ITM. Vrijednosti ITM-a iznad 25 ukazuju na prekomjernu tjelesnu težinu, dok vrijednosti iznad 30 označavaju pretilost. Iako se ova klasifikacija često koristi u kliničkoj praksi, važno je naglasiti da ona ne govori samo o estetici, već prije svega o povećanom riziku za razvoj brojnih kroničnih bolesti.
Najčešći uzrok debljanja jest dugotrajan disbalans između unosa i potrošnje energije. Drugim riječima, unosimo više kalorija nego što ih trošimo. Takav obrazac prehrane, u kombinaciji s nedostatkom kretanja, stvara idealne uvjete za nakupljanje masnog tkiva. Današnji stil života dodatno pogoduje tom procesu. Automatizacija, digitalizacija i sveprisutna tehnologija značajno su smanjile potrebu za kretanjem u svakodnevnim aktivnostima.
Utjecaj moderne tehnologije na tjelesnu težinu
Ako se osvrnemo na rutinske radnje koje danas obavljamo, postaje jasno koliko se razina tjelesne aktivnosti promijenila u relativno kratkom vremenu. Nekada je za promjenu televizijskog programa bilo potrebno ustati i napraviti nekoliko koraka. Danas se sve obavlja pritiskom na tipku. Telefonski razgovori zahtijevali su kretanje do fiksnog telefona, dok su pametni telefoni omogućili da gotovo sve obavljamo iz sjedećeg položaja.
Razvoj mobilnih uređaja i interneta smanjio je čak i potrebu za korištenjem računala, jer se većina informacija može dobiti izravno s telefona. Posljedica takvog načina života jest drastično smanjena dnevna potrošnja energije, što dugoročno doprinosi porastu tjelesne mase.
Posebno zabrinjava činjenica da je problem debljine sve izraženiji kod djece i adolescenata. Kod odraslih osoba povećanje tjelesne mase uglavnom nastaje povećanjem volumena postojećih masnih stanica. Kod djece, međutim, dolazi i do povećanja broja masnih stanica. Takav oblik debljanja znatno je teže liječiti kasnije u životu, jer se jednom stvoren povećan broj masnih stanica ne može smanjiti, već se može samo kontrolirati njihova veličina.
Uloga hormona u razvoju debljine
Iako se prekomjerna tjelesna težina najčešće povezuje s prehrambenim navikama i fizičkom neaktivnošću, hormonski poremećaji također mogu igrati važnu ulogu. Endokrine žlijezde, koje luče hormone izravno u krvotok, imaju snažan utjecaj na metabolizam i regulaciju tjelesne težine.
Jedna od najčešće zahvaćenih žlijezda jest štitnjača. Smanjena funkcija štitnjače, poznata kao hipotireoza, često se otkriva tek nakon mjeseci postupnog i naizgled neobjašnjivog povećanja tjelesne mase. Uz debljanje, osobe s ovim poremećajem često osjećaju umor, hladnoću i manjak energije, što dodatno smanjuje njihovu motivaciju za kretanjem.
Poremećaji povezani s povećanim lučenjem kortizola, poput Cushingove bolesti i Cushingova sindroma, također se očituju debljinom, osobito u području trupa. Kortizol, poznat kao hormon stresa, potiče nakupljanje masnog tkiva i utječe na metabolizam ugljikohidrata i masti.
Posebnu pažnju zaslužuju poremećaji metabolizma glukoze, među kojima je inzulinska rezistencija sve češća, čak i kod mlađih dobnih skupina. Inzulinska rezistencija znači da stanice slabije reagiraju na inzulin, što dovodi do povećanog lučenja ovog hormona. Inzulin ima anabolički učinak, odnosno potiče skladištenje energije u obliku masti, čime dodatno doprinosi debljanju i otežava gubitak kilograma.
Kod žena se problem debljine često isprepliće s poremećajima funkcije spolnih žlijezda. Sindrom policističnih jajnika, osobito kada je udružen s inzulinskom rezistencijom, stvara uvjete u kojima je prirast tjelesne težine čest i teško kontroliran.
Kako dovesti tjelesnu težinu pod kontrolu
Postoje konkretni koraci koje svatko može poduzeti kako bi poboljšao kontrolu tjelesne težine i smanjio zdravstvene rizike.
- Važno je unositi dovoljan broj kalorija, ali pritom obratiti pažnju na sastav prehrane. Umjereniji unos ugljikohidrata, uz dovoljno proteina i zdravih masnoća, može pomoći stabilizaciji razine šećera u krvi.
- Svakodnevna tjelesna aktivnost izuzetno je važna. Već pola sata kretanja dnevno, bilo da je riječ o hodanju, vožnji bicikla ili laganom treningu, može imati značajan učinak.
- Djecu je potrebno poticati na kretanje od najranije dobi. Igra, sport i boravak na otvorenom stvaraju zdrave navike koje se prenose u odraslu dob.
- Provjera funkcije štitnjače trebala bi biti dio rutinske zdravstvene skrbi, osobito ako postoji neobjašnjiv porast tjelesne mase.
- Ako se unatoč promjenama životnog stila ne postižu rezultati, važno je potražiti pomoć endokrinologa. Pravovremena dijagnostika i ciljano liječenje hormonskih poremećaja često dovode do poboljšanja kontrole tjelesne težine.
Šta je važno zapamtiti
Debljanje nije uvijek isključivo posljedica prehrambenih navika. Iako su unos kalorija i fizička aktivnost ključni faktori, hormonski poremećaji i metaboličke promjene također mogu imati značajnu ulogu. Zato je važno sagledati širu sliku i, po potrebi, potražiti stručno mišljenje prije donošenja zaključaka o uzroku povećanja tjelesne mase.
Zdravstvena napomena
Sadržaj ovog članka ima isključivo informativni karakter i ne predstavlja medicinski savjet, dijagnozu ili terapiju. Informacije objavljene na portalu Zdrava Ideja ne mogu zamijeniti stručni savjet ljekara ili farmaceuta. Prije primjene bilo kakvih savjeta ili promjena u vezi sa zdravljem, obavezno se konsultujte sa kvalifikovanim zdravstvenim radnikom.
